Na rijeci, krajem zime

U kasnim zimskim danima, ponekad i oblačnim mada češće već obasjanim sasvim ugodnim i toplim zrakama sunca koje polako nagovještavaju dolazak proljeća, rijeke su još uvijek vrlo hladne, a pri dužim stabilnim vodostajima uglavnom i bistre. Nakanili ste loviti bijelu ribu… Gdje je tražiti? Ovo je pomalo granični period pa ovisno o godini, ali i o lokaciji, ako i nije više u zimovnicima vrlo je vjerojatno da nije još otišla ni daleko od njih. Iako nitko baš ne obožava hladna svitanja, pametno je izjutra ipak ranije stići do rijeke i isprva se posvetiti samo osmatranju vode, jer to je vrijeme kad plotice i podusti učestalim iskakanjem ili okretanjem na površini znaju pokazivati svoju nazočnost. Ne žurite sa početkom ribolova. Važnije je locirati ribu nego zabaciti na mjesto od kojeg je riba kilometrima udaljena, jer u tom slučaju nema te hrane kojom ćete ju primamiti niti sistema kojim ćete ju uloviti. Odvojite ranojutarnja dva - tri sata, obiđite zimovnike i sva okolna područja, promatrajte... Snimili ste ju? Sjajno! Sad još trebate snimiti i situaciju na obali, kako bi uvidjeli možete li uopće na tom mjestu loviti, nesmetano zabacivati, postaviti štap u držač (ili štapove u držače) i kako se ugodno smjestiti. Pri višesatnom ribolovu feederom važno je da se osjećate ugodno. Prije samog početka ribolova pametno je ispitati i kakva je situacija na dnu, jer nema smisla započinjati ribolov na mjestu koje je puno zadjeva za koje ćete svako malo zapinjati i na kojima ćete ostavljati udice, hranilice ili cijele sisteme. To možete napraviti i samo sa olovom teškim otprilike kao i hranilica kakvom namjeravate loviti, a koje je za osnovni najlon dobro spojiti sa komadom najlona dužine pedesetak centimetara, nešto manje nosivosti od osnovnog (jasno vam je valjda zašto). Tek kad ste utvrdili da je mjesto pogodno za ribolov počnite sa pripremom hrane za punjenje hranilica, odabirom odgovarajuće hranilice, najlona, udice, te slaganjem sistema. Rekli smo da je voda još hladna i prilično bistra, pa je za očekivati da je riba plašljiva i oprezna, a metabolizam joj je usporen i ne hrani se baš intenzivno kao u uvjetima toplije vode.

Pretpostaviti ćemo da su vam ciljane ribe plotice, koje ste vidjeli kako se javljaju povremenim iskakanjem iz vode. Iako je plotica riba koja se uspješno lovi tijekom cijele zime, često počne primati tek u kasnijim prijepodnevnim satima, odnosno oko podneva, kad se sunce malo digne i koliko-toliko zagrije vodu.

Kako su u ovom periodu dani općenito već topliji, obično se može dobro loviti sve do samog sumraka koji dolazi znatno kasnije i nije više toliko hladan kao usred zime. Hrana koju ćete upotrebljavati za punjenje hranilica trebala bi biti tamna (crna, tamnosmeđa, crvena), sitnije granulacije, nezasitna, eksplozivna i ne odviše ljepljiva. Ne treba vam puno hrane, ali svakako je važno da je kvalitetna i pravilno navlažena. Kako lovim sa Browningovim hranama za ovu namjenu mogu vam preporučiti Black Magic, No1, Etang, Big Roach...

Što znači pravilno navlažiti hranu? U svakom slučaju uvijek ju je dobro prvo lagano navlažiti, znači sa manje tekućine, dobro promiješati, prosijati, ostaviti da odstoji dvadesetak minuta, pa dodati još vode ukoliko je to potrebno. A koliko je potrebno? Teško je na to pitanje jednoznačno odgovoriti, jer je uvijek u igri više faktora. Nije svejedno kolika je dubina vode, kakva je jačina riječne struje, koju hranilicu namjeravate koristiti, a naposljetku trebate znati i što od hrane točno želite dobiti. Budući da u ovakvim prigodama najbolje zaboraviti da postoje „method“, spiralne, rebraste i slične hranilice, jasno je da odabir pada na kavezne hranilice ili na hranilice otvorenih krajeva. I za jedne i za druge općenito vrijedi pravilo da hrana ne smije biti prevlažna, kako bi na dnu, ali ne uvijek i samo na dnu, dodatno upila vodu, povećala volumen i izašla iz hranilice. Po vađenju sistema hrana nikako ne smije ostati slijepljena u hranilici!!! Ribolov feederom je i inače aktivna tehnika, a pogotovo je to ako se lovi bijela riba na rijeci. Zabacivati treba češće, mada tu nema pravila pa ritam, koji se može i mijenjati tijekom ribolova, trebate sami odrediti. Hrana u svakom slučaju treba izaći iz hranilice prije vađenja sistema, ali nema naročitog smisla niti da prazna hranilica predugo stoji na dnu rijeke. Vrijeme potrebno da hrana izađe iz hranilice, osim o količini tekućine kojom ste ju navlažili, ovisi i o tipu hranilice koji koristite, o tome koliko ste ju stisnuli u hranilicu, pa i još o nekim faktorima (dubina, strujanje...). Svakako će se ista hrana prije otvoriti u kaveznoj hranilici, mada ni one nisu sve iste, nego li primjerice u plastičnoj hranilici otvorenih krajeva sa svega nekoliko manjih rupa na tijelu. E sad... Bilo bi poželjno sve to lijepo uskladiti. U početku ribolova dobro je što više skratiti vrijeme između zabacivanja, da bi uvidjeli kako se hrana ponaša, ali i da bi stvorili malo hranilište. Vjerojatno ste primijetili da govorim o količini tekućine a ne isključivo vode, kad govorim o vlaženju hrane. To je stoga što su mi na pameti tekući aditivi, koji su dobrodošli u ovom periodu, baš kao i praškasti.

I dok se praškasti dodaju brašnastoj hrani u suhom obliku, dakle prije vlaženja, tekući se dodaju vodi kojom se vlaži smjesa. O konkretnim omjerima je ovom prilikom teško govoriti, ali ne možete pogriješiti ako se pridržavate uputa na pakiranju. Za ovakvu prigodu mogu vam preporučiti Browningove tekuće aditive vanilije, meda i kokosa, te praškaste vanilije, kokosa i korijandera. Spomenuo sam i tamnu boju hrane, ali naravno da nisu neupotrebljive ni svjetlije, pogotovo ako im dodate neku tamnu boju za hrane. Dodavanje boja dobro je i radi stvaranja efekta oblaka, koji je ribama uvijek zanimljiv.

A kakav feeder odabrati? Koji osjetljivi vrh, osnovni najlon, predvez, udicu? Kako složiti sistem? Opet je sve povezano i više nego ikad važna je usklađenost. Općenito pravilo je da u ovakvim uvjetima sve treba biti što finije. Neovisno kakav sistem koristili, udice moraju biti male, a predvezi tanki i dugački. No krenimo od štapa... Premda može svaki poslužiti, bilo bi bolje da to nije baš neki Heavy feeder, pogotovo ako je krut. Pustite sad težinu bacanja (koja često ne daje pravu sliku), ali mekši štap omogućava vam da lovite sa tanjim najlonima. No ovo je ipak rijeka, pa joj treba prići s dužnim poštovanjem i bez obzira što plotice nećete loviti u nekoj jakoj struji, ne treba ni pretjerivati sa nježnošću. Poanta je, dakle, da štap nije pretvrd. A dužina? Osobno volim duže štapove (ovo je ipak rijeka!), pa ni za ovaj ribolov nikako ne preporučam kraće od 3,30 m, ali još bolje 3,60 ili 3,90 m. I tu je, naravno, važna daljina na kojoj lovite. Odabir vrha? Ako vam situacija dopušta onda unca (1 oz) ili unca i pol (1,5 oz). Ispod toga ne treba, a preko ako baš mora... Promjer osnovnog najlona, ako ne lovite izuzetno daleko i sa teškim hranilicama, ne bi trebao biti veći od 0,18 mm. Tonući, naravno! Sistem? Onaj koji se pri upotrebi dugačkih predveza ne petlja! Ja u ovakvoj situaciji najradije lovim sistemom sa omčama.

Predvez ne bi smio biti kraći od 50 cm, a može ići i preko metra. Promjer? Najlakše bi opet bilo reći da ovisi o mekoći (tvrdoći) štapa, ruke, podešenosti kočnice na roli... No kvalitetan 0,12 trebao bi biti sasvim odgovarajući (može i fluorokarbon 0,14). Udica? Mala, lagana, oštra i čvrsta! Za ribolov na crve, koje smatram najboljim mamcem u ovakvom ribolovu (mada ni male crvene gliste ne zaostaju), najčešće koristim Gamakatsu A1-HARD LS-1060NS broj 16, ali na tržištu ima dosta kvalitetnih udica pa možete pronaći onu koja vam najviše odgovara. I još nekoliko dobrohotnih savjeta… Pri zabacivanju trebali bi sistem prištopati neposredno prije pada u vodu, želite li mogućnost petljanja dugog predveza svesti na minimum. Obavezno si odredite neki orijentir na drugoj obali kako bi bacali u istom smjeru, a daljinu označite kvačenjem najlona za «line clip». U očekivanju griza vrh feedera podignite visoko u zrak, da bi što manje najlona bilo u vodi. U početku ribolova možete staviti veću hranilicu, kako bi brže stvorili malo hranilište na dnu, a kasnije nastaviti loviti sa manjom. Razmak između početnih zabacivanja neka bude kraći, zatim uhvatite neki ritam (recimo svakih 10 minuta), koji kasnije možete i prorijediti, što zna rezultirati krupnijom ribom.

Pri većoj dubini uvijek lovim sa hranilicama otvorenih krajeva, ali znam ih tijekom ribolova ponekad i nakratko zamijeniti kaveznim, kako bi hrana izlazila iz hranilice i prije nego li dođe do dna. Plotica je riba koja se kreće (i hrani) u svim slojevima vode, pa će rado pokupiti čestice hrane koje slobodno putuju nizvodno i spustiti se za njihovim tragom na dno. Osim savijanjem ili otpuštanjem indikacijskog vrha, griz plotice često se očituje samo njegovim kratkim i brzim podrhtavanjem. Bez razmišljanja zatežite. Takav griz ne biste smjeli promašiti!