Upotreba peleta

Ribolov feeder štapovima i hranilicama dubinska je tehnika kod koje se upotrebom tankih najlona, malih udica i općenito finih sistema mogu loviti i poprilično krupne i snažne ribe. U usporedbi sa klasičnim „gruntovima“ ovdje je sve puno nježnije, manje, tanje... A kako osim maštovitosti samog ribiča i karakteristike svake tehnike ipak donekle diktiraju odabir mamaca koji se njome mogu koristiti, feeder tehnika zbog svoje specifičnosti pruža možda i ponajveći njihov izbor. Pored standardnih mamaca životinjskog i biljnog porijekla, poput glista, crva, kukuruza šećerca ili pahulje kruha, koji se često upotrebljavaju i u ribolovu na plovak, posljednjih se godina u ribolovu feederom sve više rabe i mamci koji su dotad uglavnom bili rezervirani za moderni šaranski ribolov. Ponajprije se to odnosi na pelete, a potom i na boile manjih promjera, te razne paste.

 

 

 

Prve pelete koje su se pojavile na našim vodama bile su rađene na osnovi ribljeg brašna, a šaranaši su ih, po uzoru na engleske ribolovce, kombinirajući sa raznim sjemenkama i boilama koristili isključivo za primamljivanje i zadržavanje riba na hranilištu. Budući da su takve pelete već otprije upotrebljavane u ribogojilištima za hranjenje pastrva i šarana, brzo su i lako pronašle put do šaranskih usta. Kako su izuzetno hranjive zbog visokog postotka bjelančevina zastupljenih u ribljem brašnu, bogate ribljim uljem, a šaranima i zamamnog mirisa, one su već i kao takve odlično obavljale namijenjenu im funkciju, no ribolovna industrija ubrzo je shvatila koliko se veliki potencijal krije u tim malim valjkastim granulama i krenula sa eksperimentiranjem. Mijenjajući im osnovni sastav, veličinu, boju, pa i oblik, te im dodavajući razne arome, vitamine, aminokiseline, stimulatore apetita i još koješta, svi vodeći proizvođači hrana za primamljivanje i ribolovnih mamaca plasirali su na tržište velik broj peleta različitih svojstava i drugačijih namjena.

 

Prema strukturi ima ih tvrdih i mekih, neke se u vodi vrlo brzo rastvaraju, za samo nekoliko minuta, a nekima je za to potrebno znatno više vremena, pa satima otpuštaju primamljujuće signale ribama. Izrađuju se kao tonuće i plivajuće. Mogu biti različitih veličina, boja, mirisa... I dok su jedne namijenjene isključivo prihranjivanju, druge se primarno upotrebljavaju kao mamci, pa se stoga i nazivaju lovnim peletama. U treću bi pak grupu mogli svrstati one kojima se istodobno može i prihranjivati i loviti, a osnovni uvjeti koje za to moraju ispunjavati su da se ne otapaju prebrzo u vodi i da nisu odviše sitne. Ako se takve pelete koriste kao mamac može ih se prethodno i posebno pripremiti za to, isisavajući iz njih zrak i puneći ih vodom (u kojoj može biti i neka aroma), pomoću posebnih vakuum pumpica namijenjenih tome ili ih jednostavno umakati u neki dip. Prednosti upotrebe peleta u ribolovu feederom su brojne, a jedna od najvažnijih je svakako eliminacija sasvim sitne ribe. Kod izbora peleta za prihranjivanje važno je znati kako se ponašaju i što njima želite postići, kao uostalom i kod izbora bilo koje hrane. One koje se brzo rastvaraju u vodi stvaraju oblak mirisnih aromatičnih čestica koji se širi (ili putuje gore-dolje) trenutačno mameći ribu, dok će one koje se sporije otapaju činiti to kroz duži period, ali je i zadržavati na hranilištu budući da pelete krupnijoj ribi ipak predstavljaju i neki konkretni zalogaj. Naravno da se može kombinirati više vrsta različitih peleta, a može ih se dodavati i brašnastoj hrani koju koristite za primamljivanje. Lovite li na manjim udaljenostima peletama možete hraniti pomoću praćke, dok će za veće distance bolje poslužiti specijalna hranilica namijenjena tome (poput ove Foxove na slici)

ili mala raketa izrađena upravo za ribolov feederom. Pravilno navlaženim i pripremljenim peletama mogu se puniti i method hranilice tijekom samog ribolova, pri kojem na udici može biti peleta, ali i mnogi drugi mamci. Premda su pelete izvorno bile namijenjene šaranima, pojedine su kasnije sastavom i aromama prilagođene i drugim ribama, pa ih rado uzima mrena, deverika, linjak, babuška... Teško mi se je uopće sjetiti riblje vrste koju ne bi privukle neke iz širokog spektra peleta koje se nude na tržištu.

Upravo je to i jedan od većih razloga zbog kojeg su pelete zauzele visoku poziciju na ljestvici mamaca koji se rabe u feeder tehnici. Općenito bi se moglo reći da se pelete proizvode na bazi ribljeg brašna i na biljnoj osnovi, mada su često u igri razne kombinacije, a sastav nekih je vrlo sličan onome od kojeg se proizvode pojedine boile. U pelete na osnovi ribljeg brašna ubrajaju se osim vjerojatno najkorištenijih halibut peleta i one od mesa račića, lignji, školjki i slično. Pelete sa biljnom osnovom posljednjih se godina sve više koriste, a proizvode se na razne načine od kukuruza i njegovih klica  (CSL, odnosno Corn Steep Liquor), konoplje (Hemp), tigrovog oraščića (Tigernut)...

Postoje i pelete izrađene od djeteline, koje su naravno namijenjene amurima. Osim bjelančevina životinjskog ili biljnog porijekla, te raznih drugih dodataka, sve pelete sadrže u sebi i određeni postotak ulja i masnoća, na što treba također pripaziti pri izboru, imajući u vidu temperaturu vode u kojoj pelete mislimo koristiti. U hladnijim vodama bolje je koristiti pelete sa što manjim postotkom ulja kako bi se one prije otvorile i mamile ribu (naravno, ako tako želite), dok u ljetnom periodu, kad su vode izuzetno tople, pelete sa velikim postotkom ulja dolaze do izražaja, jer tek tada pravo prorade. U svakom slučaju kod prihranjivanja tim malim komprimiranim granulama uvijek treba biti oprezan sa količinom, a pogotovo to vrijedi za hladnije dane i za pelete bogate bjelančevinama i uljima, jer su iznimno hranjive i zasitne, pa je ubacivanjem velike količine peleta u vodu moguće napraviti više štete nego koristi. Lovne pelete posebna su i meni najdraža priča.

Obično su nešto većih dimenzija od onih namijenjenih prihranjivanju, prodaju se u manjim pakiranjima i načelno su skuplje. Mogu biti mekše i tvrđe, no one posve meke neprikladne su za ribolov feederom. Tvrđe se uglavnom postavljaju na dlaku, onu običnu vezanu čvorom bez čvora ili silikonsku, pomoću igle za boile, a one sasvim tvrde potrebno je prethodno probušiti svrdlom malog promjera kako pri probadanju iglom ne bi pukle. Neke lovne pelete već se tvornički proizvode s rupom, radi bržeg i lakšeg postavljanja. Postoje i silikonski prstenčići raznih promjera koji obuhvaćaju peletu i također olakšavaju montažu.

Kako bi se istaknule i bile primamljivije ribi lovne pelete su „nabrijane“ betainom, aminokiselinama, aromama, mirisima… No po želji možete ih dodatno izvana tretirati nekim sprejem ili umakajući u dip. To otvara brojne varijante, pa tako recimo neku „smrad“ peletu možete namakati u mirisnom voćnom dipu i dobiti posve novu dimenziju. Kako se lovne pelete proizvode u tonućoj i plivajućoj (pop-up) verziji, moguće su i sa njima kojekakve kombinacije. Plivajućom se može loviti malo iznad dna, ali i u srednjem sloju vode ili čak na površini (zašto ne?), a njom se može i balansirati tonuća peleta. Tonuće pelete mogu se uravnotežiti i kuglicom stiropora, komadićem spužvice ili zrnom umjetnog kukuruza. Razne mini, mikro ili midi boile (promjera 6, 8 i 10 mm) također su namijenjene ribolovu feederom i katkad daju izvrsne rezultate. Nabavite što veći broj različitih peleta i boilica pa mijenjajte, isprobavajte, igrajte se... Zanimljiva je i lijepa ta igra. Probajte!