Feeder, ubojito oružje
Priča o začetcima ribolova feeder tehnikom u Hrvata stara je otprilike tek nešto više od desetak, možda petnaest godina. Kad su se u to vrijeme u nekim našim bolje opremljenim ribičkim dućanima pojavili prvi štapovi tankih savitljivih živo obojenih vrhova, mnogi su ih sa čuđenjem gledali ne znajući koja je njihova stvarna namjena. Davnih dana izvorno osmišljena u Velikoj Britaniji tehnika ribolova na dnu pri kojoj kao pokazatelji griza služe osjetljivi vrhovi štapova ubrzo se proširila svijetom, no kod nas je poprilično dugo ostala neprepoznata i nepravedno zapostavljena.
Zašto je tomu tako teško je reći, tim više što su još „naši stari“ lovili na donekle sličan način, na „grunt“, rabeći pritom štapove od „fiberglasa“ i promatrajući njihove vrhove očekujući da se saviju. No ono što feedere između ostalog čini iznimnim svakako je čudesni spoj snage i finoće, sposobnost da se relativno tankim najlonima love doista krupne ribe, a s druge strane tu je mogućnost detekcije i najnježnijih grizova, koje je nemoguće registrirati bilo kojom drugom tehnikom osim, možda, pri ribolovu na plovak. Samo, plovak je često od naših očiju udaljen deset, dvadeset, a katkad i znatno više metara, dok nam se vrh feedera nalazi u neposrednoj blizini, pa je lakše uočiti i najmanji otklon vrha nego li pomak antene dalekog nam a tako dragog plovka. Osim toga učinkovitost pri ribolovu štapovima osjetljivih vrhova, pritom mislim na feedere ali i pickere, nedvojbeno je u većini slučajeva i nekoliko puta veća nego kod ribolova na plovak, a ulovljeni primjerci riba uglavnom su krupniji. Razlog tomu dobrim dijelom krije se u upotrebi hranilice, koja je gotovo neizostavni segment ove tehnike ribolova, ali i činjenici da udica sa mamcem leži čvrsto na dnu, a takav mamac mnoge krupne ribe koje se zadržavaju uz dno i zbog građe svojih usta hranu uzimaju uglavnom sa dna radije prihvaćaju od onog koji se neprirodno leluja i pomiče. Pridoda li se mamcu koji leži na dnu u neposrednoj blizini hranilice iz koje izlazi hrana i mami ribu još i prije spomenuta besprijekorna indikacija griza osjetljivim vrhovima, te snaga feeder štapova, jasno je da smo dobili izuzetno „ubojito oružje“. Ono što najviše buni mnoge koji se po prvi put susreću sa feederom upravo je taj prividni nerazmjer između tankih i naizgled krhkih vrhova i drugih dijelova štapa, a s još većom nevjericom reagiraju kad pročitaju težinu bacanja označenu na pojedinom feederu. Odmah treba reći da promjenjivi vrhovi isključivo služe za indikaciju griza, dok se pri zamaranju ribe upravo zbog njihove savitljivosti opterećenje prenosi na ostale segmente štapa, tako da oni skoro u potpunosti gube funkciju. Slična se stvar, mada ne baš u potpunosti, događa se i kod zabacivanja, što ipak ne znači da treba pretjerivati i posve zanemariti težinu velike hranilice punu hrane te odabrati najslabiji vrh. Baš kao u svemu i ovdje treba postojati svojevrsni sklad. Kako sam već prije spomenuo i pickere, trebalo bi pojasniti razliku između njih i feedera. Općenito rečeno izgledaju vrlo slično, ali su pickeri kraći i finiji od feedera, pa su stoga primarno namijenjeni ribolovu nešto sitnije bijele ribe uz upotrebu lakših hranilica, lovu na manjim udaljenostima, a naravno da to podrazumijeva i mogućnost upotrebe tanjih najlona i sveukupno nježnijih sistema. Dužina pickera kreće se u rasponu od 2,4 do 3,3 m, a maksimalna težina bacanja im je otprilike do 60 grama. Bez obzira što se feederima također može loviti vrlo finim sistemima i sitna bijela riba, oni su načelno namijenjeni ribolovu krupnijih i snažnijih riba, poput mrena, linjaka, velikih deverika, te naravno šarana. Za ribolov šarana mnoge renomirane tvrtke ribolovnog pribora izrađuju i specijalizirane štapove koji na sebi nose oznaku Carp Feeder, Commercial Carp, Method Feeder i slično, ali nemojte se time zamarati, vjerujte da će vam za tu namjenu sasvim dobro poslužiti bilo koji malo jači feeder. Standardne dužine feeder štapova kreću se od 3,3 do 4,5 m, mada se najčešće koriste oni u dužinama od 3,6 i 3,9 m, a težine bacanja su im u rasponu od 60 pa sve do 200 i više grama. Premda je sve to dosta relativno, svaki od njih ima svoju namjenu i primjereniji je određenim uvjetima ribolova. No ono što nigdje na feederima ne možete pročitati je njihova „stvarna“ akcija, pa bi dobro bilo prije kupnje isprobati štap i vidjeti što želite i što vam više odgovara. Sa mekšim, paraboličnim štapovima, užitak u zamaranju ribe je, naravno, veći, ali to nisu štapovi za ekstremne daljine. Želite li pak štap za daleke izbačaje, bolje je odabrati nešto tvrđi, poluparabolični feeder, koji vam je još uvijek u stanju pružiti sjajan „dril“. Osobno lovim sa nekoliko različitih izvrsnih Browningovih feedera, ali kad bih trebao odabrati samo jedan koji bi mi pokrivao najviše situacija na vodi, moj izbor definitivno bio bi štap dužine 3,9 m i težine bacanja do 100 ili 120 grama (semiparabolic). Uz pravilni izbor vrha, hranilice, najlona i općenito cijelog sistema, njime se mogu loviti doslovno sve vrste i veličine riba, kako na stajaćicama tako i na rijekama. Mnogi veliki šarani, snažne mrene, debele deverike i krasni linjaci ulovljeni su takvim feederima. Činjenicu da ribu ne lovi pribor već ribič uvijek sam poštivao, pa će tako vjerojatno i najjeftiniji feeder odraditi „posao“, ali isto tako mišljenja sam da se u kvalitetan feeder nekog poznatog proizvođača isplati uložiti pokoju kunu više, jer to nisu štapovi koji se često mijenjaju, nisu baš ni podložni pucanju kao npr. bolognesi, a ugodu koju pruža ribolov finim feederom teško je riječima opisati. Nadalje, uz dobar feeder obično dobivate i bar tri (ponekad i više) isto tako kvalitetna promjenjiva vrha različite debljine i snage, koja će vam uvelike pomoći da se prilagodite situaciji na vodi i vrsti ribe koju namjeravate loviti. Vrhovi su obično drugačije obojeni, izrađeni su od stakloplastike (mekši) ili karbona (tvrđi), ponekad i kombinacije tih materijala, a često na njima postoji i oznaka „snage“ u uncama (1oz = 28 g). Pored feedera potrebna vam je, dakako, i rola primjerena štapu, ali tu je po mom mišljenju izbor puno lakši. Premda se danas proizvode i specijalizirane role za takav oblik ribolova, za kupovanjem takve role doista nema potrebe. Važno je da rola koju koristite ima preciznu kočnicu (prednju ili zadnju, kako vam drago), siguran rad i bar jednu ili dvije rezervne špule, tako da na njima možete imati namotane najlone različitih promjera. Osobno pri ribolovu feederom ne volim premale ni prenježne role, pa je moj prvi odabir veličina 4000 po Shimanu (samo ponekad 3000, pri ribolovu izuzetno finim sistemima), a mislim da je i prijenosni omjer 5,1:1, kakav npr. ima stara Shimano GT rola, gotovo idealan i da nema potrebe za bržim rolama. A moja omiljena rola za „teži“ feederaj je također stara Team Daiwa S3550Fi. Pored adekvatnog štapa i role za uspješan ribolov feederom potrebne su vam i hranilice raznih modela, veličina i težina, kvalitetni tonući najloni, držači za feedere, dobro odabrana i pripremljena hrana za punjenje hranilica, praćka, podmetač, udice, vrtilice, perlice, kopče i još brojne sitnice koje će vam pomoći da u potpunosti uživate u ovoj divnoj tehnici.